Otok Prvić spominje se još u 11. stoljeću, ali intenzivnije se naseljuje u 15. stoljeću kad stanovništvo s kopna bježi pred Turcima na otoke. Na otoku su dva mjesta - Prvić Luka i Šepurina, međusobno povezana cestom.
Zemljište je većinom u vlasništvu šibenskih plemićkih obitelji koje na otoku grade ladanjske kuće, među kojima je i ljetnikovac poznate obitelj Vrančić.
Najslavniji predstavnik ove obitelji je Faust Vrančić. Rođen u Šibeniku 1551. godine, autor je mnogobrojnih djela od kojih su najpoznatijia “Machinae novae” i “Rječnik pet najplemenitijih jezika Europe” među koje ubraja i hrvatski jezik. U djelu “Machinae novae” (1595) Vrančić daje prikaz 56 različitih naprava, konstrukcija i tehničkih rješenja na 49 bakroreza uz prateće opise.
Među projektima se ističu most s lukom, mlin na plimu i oseku, a osobito padobran kojeg je, kažu, iskušavao skačući s tornjeva i hridina.
Umro je 1617. godine u Veneciji, a njegovi posmrtni ostaci preneseni su, prema njegovoj želji, u župnu crkvu Gospe od Milosti u Prvić Luci.